Krajem prošlog meseca objavljeno je da će Institut BioSens u saradnji sa NASA-om, Univerzitetom u Grend Veliju, Državnim i Tehnološkim univerzitetima u Mičigenu razviti sistem za monitoring i racionalno korišćenje vodnih resursa i zemljišta u Srbiji. Ovaj projekat će se,kako je najavljeno, razvijati do 2024. godine, a naši stručnjaci će imati udela u istraživanju koje se odnosi na monitoring poljoprivredne proizvodnje i uticaj klimatskih promena.
Kako za portal Plodna zemlja kaže Oskar Marko, pomoćnik direktora za inovacije i saradnju sa privredom Instituta Biosense, do saradnje je došlo prošle godine nakon što je objavljen konkurs za projekte koji ispituju uticaj klimatskih promena na poljoprivredu. Njima se obratio tim mičigenskih univerziteta preko zajedničkih kolega sa MSU-a (Univerziteta države Mičigen), koje su pre nekoliko godina bile njihovi gosti u Novom Sadu.
Sliv Dunava u fokusu NASA
„Osim toga što šalje ljude na Mesec i rovere na Mars, NASA je veoma aktivna i na polju satelitskog osmatranja Zemlje, gde nastoji da pospeši naše razumevanje klimatskih promena i efekata koje će one prouzrokovati na životnu sredinu. Kao predeo sa karakterističnom kontinentalnom klimom, sliv reke Dunav je jedan od regiona koji su u fokusu NASA“, kaže Marko.
Kada je reč o učešću NASA u ovom projektu, on kaže da će oni biti supervizor i pružalac satelitskih podataka. „Samo istraživanje će voditi naučnici sa američkih univerziteta koji su stručnjaci iz oblasti hidrologije i modelovanja klimatskih promena. BioSens je sa druge strane institucija sa velikim znanjem i iskustvom iz oblasti informacionih tehnologija primenjenih u poljoprivredi i vodiće istraživanje vezano za monitoring poljoprivredne proizvodnje i uticaj klimatskih promena na proizvodnju“ kaže i dodaje da je ono što mu je posebno drago je što će naši mladi naučnici imati priliku da sarađuju sa svetskim ekspertima i unaprede svoje znanje i vidljivost u naučnoj zajednici.
Projekat u nekoliko faza
Cilj projekta, kaže Marko, je da najpre razumemo kakav dugoročni efekat će klimatske promene imati na naš region, a zatim da zajedničkim snagama koje uključuju i privredu i državne i akademske institucije, vidimo šta možemo učiniti da se na najbolji način prilagodimo novoj situaciji.
On takođe napominje da će projekat biti realizovan u nekoliko faza koje se tiču klimatskog i hidrološkog modelovanja, obrade satelitskih slika, dugoročnih projekcija i uticaja koji će klima u budućnosti imati. „Sa tehničke strane smo oformili tim na BioSensu koji na redovnoj bazi sarađuje sa kolegama iz SAD, a ukoliko situacija sa pandemijom to dozvoli, biće nam veliko zadovoljstvo da ugostimo američke kolege u Srbiji ovog leta,“ kaže Marko za Plodnu zemlju.