Zavod za statistiku objavio je Anketu o potrošnji domaćinstava, koja je pokazala da je deset odsto domaćinstava sa najvećim primanjima u Srbiji u 2021. godini u proseku mesečno trošilo 166.651 dinar, dok je 10 odsto domaćinstava sa najmanjim primanjima imalo šest puta manju prosečnu mesečnu potrošnju, odnosno 27.615 dinara.
Ova analiza je takozvana decilna analiza, a to je postupak kojim se ekvivalentna potrošnja svih domaćinstava (potrošnja domaćinstava po potrošačkoj jedinici) rangira od najniže ka najvišoj. Tako rangirana domaćinstva dele se u deset jednakih grupa. U prvom decilu nalaze se domaćinstva čija je ekvivalentna potrošnja najniža (najsiromašnija domaćinstva), a u desetom decilu su domaćinstva čija je ekvivalentna potrošnja najviša (najbogatija domaćinstva).
Mi ćemo ovde predstaviti rezultate ankete koja se odnose na građane u desetom decilu, tj one sa najvećom potrošnjom.
Kako kažu podaci Zavoda za statistiku, najbogatija domaćinstva u Srbiji troše 166.651 dinar prosečno na mesečnom nivou, a najviše novca izdvoje za hranu (48.549). Sledeći veliki trošak je stanovanje (voda, el.energija, gas i ostala goriva) na koji izdvoje 23.839 dinara, a onda i transport (18.565). Rekreacija i kultura odnose 15.281 dinar mesečno, odeća i obuća 10.878, a ostali lični predmeti i ostale usluge 9.939 dinara mesečno.
Kako najbogatiji u Srbiji troše novac?
Kada se uporedi, prema ovoj statistici, domaćinstva u desetom decilu, najbogatiji u Srbiji, na primer, za obrazovanje potroše 3.207 dinara, dok oni u prvom, najsiromašniji, 27 dinara. Slična situacija je, na primer, sa odlaskom u restorane i hotele 6.645 prema 296 dinara.
Kada je hrana u pitanju najbogatija domaćinstva izdvajaju na nju 29,2% odsto od ukupno potrošenog novca, dok je taj procenat kod najsiromašnijih 45,5%.
Kada se uporede izdvajanja najbogatijih građana (desetog decila) u odnosu na sve ostale (ostalih devet decila), oni procentualno izdvajaju najviše za alkoholna pića i duvan (5,3%, ostali ispod toga), odeća i obuća (6,5%), transport (11,1%), rekreaciju i kulturu (9,2%, ubedljivo najviše), obrazovanje (1,9%), restorane i hotele (4%).
Zavod za statistiku treba zakonom zabraniti. Ove informacije nikoga ne interesuju a i poznate su bez neke statistike. Mogu da interesuju velike kompanije koje investiraju novac u određene proizvode što ne odobrava radna mesta i plate u Zavodu jer takva istraživanja treba da plate kompanije kojima je potrebna takva vrsta statistike. Žali Bože novca jer se isti može pametno uložiti.