Kako se rublja (tiho) vratila na nivo pre rata u Ukrajini?

Ruska rublja praktično se potpuno oporavila od potonuća nakon što je Moskva odlučila da napadne susednu Ukrajinu 24. februara. Naizgled čudesni oporavak rezultat je drastičnih kapitalnih kontrola i pokazuje da je Rusija spremna da brani finansijski sistem čak i po cenu dodatnog ekonomskog pada.

Kako navodi Financial Times, a prenosi Poslovni dnevnik,  početkom marta za jedan američki dolar trebalo je po službenom kursu dati čak 150 rubalja nakon što su američke i evropske sankcije odsekle Rusiju od globalnog sistema plaćanja te zamrzle polovinu devznih rezervi vrednih preko 600 milijardi dolara.

U svega nekoliko dana ruska valuta vredela je upola manje nego pre događaja u Ukrajini. Međutim, u poslednjih mesec dana primetan je tihi, ali neprestani uspon vrednosti rublje, pa je krajem prošle nedelje kurs iznosio 81,7 rubalja za dolar.

To je ugrubo podjednaka vrednost kao i 23. februara. Ekonomisti deo oporavka pripisuju činjenici kako uprkos izbijanju ratnih operacija nije prekinut dotok gasa i nafte u Evropu.

Kako je država intervenisala?

Ali, ključne su bile kapitalne kontrole, tvrdi Oleg Vjugin, predsednik Nadzornog odbora Moskovske berze te bivši zamenik guvernera centralne banke. Kako pojašnjava za FT, vrlo brzo je postalo nemoguće koristiti dolare u Rusiji ili iznositi devize.

Ruskim građanima zabranjeno je u idućih šest meseci da podignu više od 10.000 dolara u stranoj valuti ili više od tog iznosa izneti iz zemlje. Banka Rusije odmah je podigla ključnu kamatnu stopu na čak 20 odsto te tako dala podsticaj građanima da štede u domaćoj valuti umesto da menjaju rublje za devize.

To je sprečilo da štediše poharaju banke te je tamošnji bankarski sistem ostao praktički netaknut. Tako je i stranim investitorima zabranjeno da prodaju ruske vrednosne papire.

Rublja i korporativni sektor

Valja naglasiti kako zapadne sankcije u jednom aspektu snažno idu Rusiji na ruku. Radi se o trgovinskom višku, tradicionalno snažnoj tački ruske privrede. Naime, skok cena energenata u kombinaciji s velikim padom uvoza stvaraju vrlo veliki trgovinski višak i obilje deviza u platnom bilansu, ističe Oleg Vjugin.

Pored toga, ruske kompanije koje deo prihoda ostvaruju u inostranstvu morale su 80 odsto deviznih prihoda pretvoriti u prihode u rubljama.

Time je Kremlj praktički prebacio posao stabilizovanja valute na korporativni sektor, ističu analitičari.

Prema podacima Banke Rusije, centralna banka je u prva dva radna dana od početka invazije utrošila umerenih 1,2 milijarde dolara na stabilizaciju kursa. Od tada nije intervenisala na tržištu. U prilog jačanja kursa ide i zadnji Putinov zahtev da zapadne države plaćaju isporučeni gas u rubljama.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

spot_img

KOMENTARI +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde