Ovo je najbolji način da prepoznate lažova

Možete da ne verujete, ali dnevno slažete 200 puta. Ima i onih koji izgovore samo 20 laži dnevno, ali malo ih je.

Ovo je podatak do koga su došli mnogi istraživači ispitujući da li, zašto i koliko čovek laže. Jedna od predanijih istraživača ovakvog ljudskog ponašanja, Pamela Mejer, iznela je nekoliko činjenica od kojih ne možemo kao ljudi pobeći jer ih je praksa dokazala, a nisu za pohvalu:

  • Više lažete one koje ne poznajete nego one sa kojima radite.
  • Muškarci lažu više o sebi nego o drugima i to osam puta više.
  • Žene lažu kako bi zaštitile druge.
  • Ako ste u braku, svog bračnog partnera ćete slagati u jednom u deset razgovora. Ako niste u braku, lažete u 30% razgovora.
  • Ekstroveti lažu više od introverta.

Veoma je zanimiljivo zapažanje istraživača prateći razvojnu psihologiju i faze kroz koje svaki čovek prolazi u odrastanju:

  • Bebe simuliraju plakanje, naprave pauzu i sačekaju da vide da li su postigle željeni rezultat. Ponovo se zatim rasplaču ako ’stvar’ nije njima po volji.
  • Nakon prve godine, svako dete se skriva, nauči da se skriva i voli takve igre.
  • Dvogodišnjaci blefiraju i glume.
  • Dete sa pet godina otvoreno laže i umiljava se kako bi manipulisalo odraslim.
  • Devetogodišnjaci maestralno prikrivaju činjenice.
  • Student je već slaže majku u jednom od pet razgovora.

Odrasloj osobi sa zaposlenjem i obavezama prema porodici otvara se svet pun virtuelnih poruka, lažnih prijatelja, praznih obećanja, piramidalnih sistema, prevara i pronevera – svet koji čini se nema nikakve veze sa istinom i to je sve veoma zbunjuće i konfuzno.

Šta raditi, kako da prepoznate lažova?

Postoje dobri i loši lažovi i to je dobra vest jer znači da je moguće ’raskrinkati’ one lošije. Podatak koji iznosi Pamela Mejer ne ohrabruje, a to je da neko ko nije stručan uspe da dođe do istine u samo 54% slučajeva. U prevodu, svaka druga laž ostane kao takva i ne razotkrije se.

Ako ispred sebe imate sagovornika i želite da znate da li imate posla sa lažovom, obratite pažnju na sledeće:

Bilo kakvo bezuslovno poricanje istine i oficijelnim izrazima, a ne neformalnim, ukazuje na laganje. Na primer, sagovornik će reći:

Nikada nisam video tu ženu i ne poznajem je.“

Da li je slagao?

Prvo, taj oficijelni izraz nikada nisam video ukazuje na njegovo bezuslovno poricanje. Drugi problem je deo izjave tu ženu kojom se distancira od subjekta.

Da je sagovornik rekao: “Pravo da vam kažem…“ ili „Da budem iskren…“ nedvosmisleno bi sebe razotkrio i izgubio bi vaše poverenje. To bi se stručno nazvalo alamirajući način govora koji diskredituje osobu. Kada biste ponovili pitanje i kad bi sagovornik začinio odgovor sa više detalja, još bi više sebe razotkrio.

Dakle, slagao vas je. Video je tu ženu i poznaje je.

(Nastavak na sledećoj strani)

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

spot_img

KOMENTARI +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde