Zastoji u snabdevanju i rast troškova energije trebalo bi da popuste naredne godine, što bi značilo i znatno slabiju inflaciju, ali period normalizacije cena trajaće duže nego što se očekivalo, saopštila je čelnica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard.
ECB očekuje nagli pad inflacije u narednoj godini, nakon što su u oktobru potrošačke cene, prema procenama Eurostata, porasle 4,1 odsto, najsnažnije u 13 godina.
Lagard uporno otklanja sugestije da se monetarna politika u evrozoni postroži, ponavljajući poruku ECB-a da uslovi za podizanje kamatnih stopa verovatno neće biti ispunjeni u narednoj godini, jer se očekuje da će inflacija nakon toga ponovo pasti ispod planiranih dva odsto, prenosi agencija Hina.
ECB je u septembru prognozirala da će inflacija u evrozoni u proseku naredne godine skliznuti na 1,7 odsto, te na 1,5 odsto u 2023.
Evropska komisija (EK) procenila je u jesenjim prognozama, objavljenim prošle sedmice, da će u narednoj godini iznositi 2,2 odsto, te skliznuti na 1,4 odsto u 2023.
“I dalje očekujemo slabljenje inflacije u narednoj godini, ali za to će ipak biti potrebno više vremena nego što se prvobitno očekivalo“, rekla je Lagard u govoru pred odborom Evropskog parlamenta (EP) za ekonomsku politiku.
Ona je navela da će zastoji u lancima snabdevanja verovatno biti nešto blaži u narednoj godini, a i terminski ugovori za energente pokazuju značajan pad cena, što upućuje na zaključak da će inflacija oslabiti, čak i ako proces normalizacije cena potraje.
Lagard je napomenula da bi i plate mogle reagovati na inflaciju, ponovivši ipak da u ECB-u i dalje smatraju da cene neće rasti kroz duže vreme posredstvom sekundarnih efekata.
“Procenjujemo da bi plate naredne godine mogle porasti možda i nešto snažnije nego ove godine, ali rizik sekundarnih efekata ostaje ograničen”, rekla je Lagard.
Ona je dodala ai da je industrija pod pritiskom, što bi moglo rezultirati slabijim ekonomskim rastom.