Ima li Srbija baš toliko litijuma?

Dok se u Srbiji raspravlja o tome da li treba biti referenduma o Projektu Jadar za eksploataciju litijuma i dok je peticiju protiv ovog rudnika potpisalo preko 100.000 građana, dve zanimljive vesti stižu iz SAD.

Prva je ona koju prenosi list Blic, a to je da prema istraživanju Geološkog instituta SAD, koje je objavljeno u februaru, ukupne rezerve litijuma na zemaljskoj kugli iznose 79,36 miliona tona, a rekorder je Bolivija sa 21 milionom tona ovog metala. Srbija ima 1,2 miliona tona i nalazi na 11 mestu, a ova informacija je zanimljiva zato što to znači da podatak koji kompanija Rio Tinto komunicira, da se čak 10 posto svetskih resursa ovog metala nalazi kod nas, nije tačan. Ovo istraživanje pokazuje da mi raspolažemo sa samo 1,51 odsto ukupnih rezervi.

Druga informacija je ona koju prenosi agencija Reuters, a glasi da je kompanija Lithium Americas Corp odložila planove za iskopavanje svog nalazišta iz litijumskog rudnika Thacker Pass u Nevadi. Naime, savezni sudija razmatra da li je bivša Trampova administracija pogrešila u odobravanju ovog projekta za koji protivnici rudnika smatraju da bi ugrozio mnoge životinjske vrste na ovom području.  

Ovo odlaganje je najnoviji neuspeh za ovu industriju, jer ekolozi vrše pritisak na sudove i regulatore da blokiraju rudarske projekte niza kompanija, uključujući ioneer Ltd, Antofagasta Plc, Rio Tinto i druge, čak i ako su ti rudnici i metali koji se vade ključni za borbu protiv klimatskih promena. 

Reuters navodi, da će rudnik Thacker Pass u Nevadi, ako bude završen, biti najveći rudnik litijuma u ​​Sjedinjenim Državama, proizvodeći godišnje 30.000 tona litijuma – dovoljno za proizvodnju više od 475.000 baterija za električna vozila.

Inače, biolog Vladimir Stevanović, hemičar Bogdan Šolaja i tehnolog Velimir Radmilović, akademici Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) pisali su potpredsednici Vlade Srbije Zorani Mihajlović kako bi apelovali da Vlada „bolje sagleda“ sve aspekte aranžmana sa Rio Tintom pre odlučivanja o projektu.

Kako se navodi u pismu, akademici se zahvaljuju ministarki na učešću u naučno-stručnom skupu „Projekat Jadar – šta je poznato“, održanom nedavno u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.

„Analizom održanih predavanja i dosutpnih dokumenata, nalazimo da Projekat „Jadar“ nije dovoljno osvetljen niti je dovoljno transparentan. Smatramo da će, osim velikih problema zaštite životne sredine, projekat imati važne socijalne, ekonomske i demografske implikacije koje su, čini se, stavljene u drugi plan, mada to tako ne bi trebalo da bude“, navodi se u pismu.

Strogo je zabranjeno kopiranje tekstova osim u slučaju preciznog navođenja izvora i linka ka originalnom tekstu.

Podeli tekst

Ako ste propustili

Povezane vesti

spot_img

KOMENTARI +

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo unesite svoje ime ovde