Udeo stranaca među kupcima nekretnina 2010. godine u Hrvatskoj bio je 14 odsto, a 2020. svaki je četvrti bio stranac, piše Večernji list, navodeći da Slavonija čeka jul 2023. kad ističe zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima.
Poslednjih deset godina u Hrvatskoj je prodato 314 hiljada stambenih nekretnina, a godišnje se broj prodatih stanova i apartmana kretao od 23 hiljade u prošloj godini, što je bio najniži broj, do gotovo 40 hiljada u 2010. godini.
Stranci imaju sve važniju ulogu na tržištu te su u deset godina kupili 60 hiljada stanova ili apartmana. I dok je 2010. udeo stranaca među kupcima bio 14 odsto, prošle je godine svaki četvrti kupac apartmana ili stanova bio stranac.
Sama Slavonija se priprema za razdoblje kad će i njih saletati strani kupci, ali ne zbog stanova, nego zbog zemljišta jer u julu 2023. godine ističe desetogodišnje prelazno razdoblje zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima.
Lani je u Hrvatskoj prodato oko 34 hiljade poljoprivrednih parcela za nešto manje od 1,5 milijardi kuna, a srednja cena hektara poljoprivrednog zemljišta kretala se oko 25 hiljada kuna, odnosno oko 3300 evra. U godini dana povećanje je bilo oko 14 odsto, ali slično kao i kod nekretnina cene poljoprivrednog zemljišta u zaleđu Jadrana ne mogu se porediti s onima na kontinentu.
Gleda li se prosek, hektar poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj gotovo je šest puta jeftiniji nego u susednoj Sloveniji, a 13 puta jeftiniji nego u Italiji. U Mađarskoj je hektar obradive zemlje oko 4700 evra, u Rumuniji oko 5000 evra.
Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), za drugi kvartal ove godine, prosečna cena hektara u najskupljem delu Srbije u Južnobačkom okrugu bila je 11.700 evra, dok se u južnoj i istočnoj Srbiji cene hektara kreću se od 2.750 evra.
